Ambasador Wigemark: Dopustite mi prije svega da izrazim svoje zadovoljstvo što sam ovdje danas. Konačno, nakon nekoliko mjeseci čekanja da dođem ovdje. Također bih na samom početku da iskažem poštovanje zamjeniku šefa Delegacije, koji je više mjeseci bio vršitelj dužnosti šefa Delegacije, Renzu Daviddiju, i uradio puno posla, ne samo u održavanju rada ureda Europske unije, već i u smislu jako puno posla koji je urađen u odnosima Europske unije i Bosne i Hercegovine. Također bih želio predstaviti svoju bolju polovicu, moju suprugu Rebeku, koja sjedi ovdje u prvom redu i koja je također sretna da je ponovo u ovom dijelu Europe, nakon mnogo, mnogo godina.
 
Dozvolite da počnem s par uvodnih napomena.
 
Ranije tokom dana, imao sam čast predati akreditive Predsjedništvu BiH u svojstvu šefa Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnog predstavnika EU. Kao što Vam je poznato, imam ovu dvojnu funkciju.
 
Kao što sam rekao predsjedavajućem Predsjedništva BiH, dr. Mladenu Ivaniću, ne mogu ni zamisliti zanimljiviju i poticajniju poziciju od ove kao predstavnika EU ovdje u Bosni i Hercegovini. Imate lijepu zemlju, bogate kulturom, istorijom i tradicijom. Posjetitelji koji ovamo dolaze ne žele je napustiti. Vaši ljudi su vrijedni i marljivi. Imate veliki ekonomski potencijal.
   
Ipak, kao što svi znamo, Bosna i Hercegovina se već dugi niz godina bori s ekonomskim i socijalnim reformama. Iako su mnogi od vaših susjeda u regiji ili već postali članice Europske unije ili imaju status kandidata, Bosna i Hercegovina još uvijek nije u mogućnosti dostaviti kredibilan zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.
 
EU je danas najveća privreda na svijetu s više od 500 milijuna ljudi. Imamo najveće jedinstveno tržište i najveći smo trgovinski blok. No, što je još važnije, EU je najuspješniji projekat mira i pomirenja u moderno vrijeme. Sukobi između bivših zakletih neprijatelja, kao što su bile Francuska i Njemačka, danas su nezamislivi unutar Europske unije. Stvorili smo prostor mira i stabilnosti u većem dijelu Europe. I sve naše zemlje članice odlučile su dati dio svog suvereniteta skupu zajedničkih institucija, kako bi postali članovi veće cjeline u kojoj svako dobiva.
 
Europska unija želi da Bosna i Hercegovina postane dio njene porodice. Novi proces s ciljem integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju pokrenut je krajem prošle godine, kao što sigurno svi znate. I prvi veliki korak napravljen je 23. februara s usvajanjem pisane izjave o opredjeljenju u Parlamentu, uključujući potpis svih vodećih političkih stranaka i političkih lidera u ovoj zemlji, da rade u pravcu članstva u Europskoj uniji. U svom odgovoru, EU je odlučila da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupiti na snagu već 1. juna. Ovo je sporazum koji je bio suspendiran posljednjih sedam godina. Ovo je, rekao bih, istorijska prilika.

Prednosti za Bosnu i Hercegovinu su jasne i uključuju veći obim međusobne trgovine i više radnih mjesta, više veza s ostatkom Europe, više pomoći kod uvođenja europskih standarda u oblasti hrane, sigurnosti, zdravlja i transporta. To je ujedno i razlog zašto se zemlje u regiji kreću ka Europskoj uniji. Nema sumnje da je odnos s EU od ključne važnosti za ovu zemlju. Samo za primjer, 72% izvoza u prošloj godini je otišlo u Europsku uniju.
 
Da bi građani Bosne i Hercegovine osjetili koristi od članstva u Europskoj uniji, potreban je istinski napredak u socioekonomskim reformama. Bosna i Hercegovina može i bit će članica Europske unije. Kada će se to tačno desiti je nešto to ovisi o dinamici i učinkovitosti domaćih vlasti u realizaciji potrebnih reformi. Postoje neke dobro poznati koraci koji se moraju provesti bez odlaganja, u partnerstvu između EU i Bosne i Hercegovine. Prvi korak je provođenje zaključaka Vijeća za vanjske poslove EU-a iz decembra i početak konsultacija s EU i međunarodnim financijskim institucijama na izradi programa reformi. Preporuke sadržane u Sporazumu za rast i zapošljavanje daju okvir za navedeni program reformi.

Sa predstojećim stupanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na snagu, imat ćemo okvir i oabvezujući plan za podršku potrebnim socioekonomskim reformama. Iskustvo pokazuje da ove reforme unaprjeđuju kvalitetu života običnih ljudi, tokom procesa približavanja zemlje u EU. Također vezano za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, važno je da u ovu fazu uđemo imajući u vidu određene temeljne elemente.

Prije svega, Europska unija ima bilateralne odnose sa državom Bosne i Hercegovine. EU vodi pregovore samo s državama. Naravno, entiteti i kantoni imaju svoju ustavno-pravnu ulogu i njihovi ekonomski i socijalni interesi su vrlo važni.

Drugo, proces pristupanja EU zahtijeva iskrenu političku volju, funkcionalne institucije i učinkovitu koordinaciju po pitanjima vezanim za EU. Ali imajte na umu da ni funkcioniranje institucija niti učinkovita koordinacija ne znači nikakvo odustajanje od ovlaštenja i nadležnosti. Pravi problem ovdje je postojanje političke volje.

Treće i konačno, predanost u provedbi suštinskih reformi u Bosni i Hercegovini će biti popraćena snažnom finansijskom i tehničkom pomoći EU. Prednosti budućeg članstva u EU će početi čim budete na putu pridruživanja. Bosna i Hercegovina će imati pristup značajnim sredstvima za velike investicije u infrastrukturu, a koje su potrebne ovoj zemlji, bilo da je riječ o energetici, komunikacijskim mrežama ili transportu.

Sljedeći korak nakon toga bi bilo podnošenje i prihvaćanje kredibilnog zahtjeva za članstvo u EU. Nema sumnje, pred svima nama je puno posla, a EU je spremna. Svih naših 28 zemalja članica su ujedinjene u čvrstom uvjerenju da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju bolju kvalitetu života.

Na kraju, dozvolite da ponovim kako je EU mnogo više od jedinstvenog tržišta, odnosno saveza zemalja koje međusobno trguju bez ograničenja ili carina. Iznad svega, mi smo zajednica načela, vrijednosti i normi. EU predstavlja viziju mira i prosperiteta na europskom kontinentu. Mi smo zajednica demokracija, koje su se obavezale na poštivanje ljudskih prava i vladavinu prava. Te vrijednosti i ideali su zajednički širom kontinenta, koji je istovremeno definiran velikim raznolikostima kultura, tradicija i jezika. Radujem se susretima i radu s vlastima i građanima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Također bih želio dodati da EU računa na profesionalizam, predanost i pažljivo praćenje svih vas koji radite u medijima. Snažni i nezavisni mediji su bitan dio zemlje članice EU-a. Vi ćete imati ključnu ulogu na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Europskoj uniji.

Hvala vam na odzivu i na pažnji. Sa zadovoljstvom iščekujem vaša pitanja i, naravno, priliku da se upoznamo.
 
Kenan Ćosić, TV1: Na dan Vašeg dolaska, Narodna skupština RS razmatra deklaraciju kojom se negiraju odluke Ustavnog suda BiH. Delegacija EU u BiH je uputila svoje saopštenje, ali ovo je jedinstvena prilika za Vas, kao šefa Delegacije EU, da iznesete svoj stav i mišljenje o tom pitanju?

Ambasador Wigemark: Kao što ste rekli, Delegacija EU je već uputila saopštenje po ovom pitanju. Prije svega mislim da je važno imati na umu da se u pisanoj izjavi o opredjeljenju, koju su, kao što sam rekao, potpisali svi politički lideri, uključujući i sve vodeće političke stranke u cijeloj BiH, nesumnjivo navodi opredjeljenje za suverenitet i teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH. Mislim da imamo vrlo jasan stav o tome, kao EU i na temelju niza zaključaka Vijeća, počevši sa onim od prije godinu dana, 14. aprila 2014. godine, kada je također bio dosta buke povodom nekih od tih pitanja, Naime, Bosnu i Hercegovinu smatramo suverenom i jedinstvenom zemljom.
 
Adna Mirvić, FTV: Danas zasjeda Odbor Moneyval-a. Poznato je da Bosna i Hercegovina još uvijek nije ispunila sve uslove, te da postoji mogućnost da Bosna i Hercegovina bude na crnoj listi. Šta bi to značilo za Bosnu i Hercegovinu?

Ambasador Wigemark: Hvala vam. Upoznat sam s ovima, ali zaista mislim da se za ovo pitanje morate obratiti Vijeću Europe. Ovo nije pitanje za Europsku uniju.

Slađana Jašarević, BNTV: Jeste li imali priliku sastati se s drugim predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti, osim gospodina Ivanića? Kada očekujete da će vlasti na svim razinama, jer to moraju uraditi zajedno, pripremiti plan reformi na čiju izradu su se obavezali i u pisanoj izjavi i na brojnim sastancima? Samo govorimo o pisanoj izjavi i opredjeljenju za europski put, ali nemamo nikakav plan u kojem se navodi šta će biti prvi koraci.

Ambasador Wigemark: Trenutačni predsjedavjući rotirajućeg Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, je jedini političar s kojim sam službeno susreo jer sam jednostavno morao predati akreditive, a prije toga nisam mogao imati ikakve kontakte. Očigledno, sada ću krenuti sa susretima sa svim političkim liderima, ali nadam se, također, ne samo s političarima, već i sa širokim spektrom građana, ljudi iz svih sfera života ovdje u Bosni i Hercegovini. Mislim da je jako važno razumjeti za šta su ljudi stvarno zainteresirani. Također shvatamo da su mnogi, ako ne i većina, pozitivno naklonjeni  Europskoj uniji.
   
U pogledu programa ekonomskih reformi, prije svega, naravno, imamo Sporazum za rast i zapošljavanje iz prošle godine, kao što sam rekao, koji daje dobar opći okvir. Također smo vidjeli u zadnje vrijeme neke vrlo pozitivne izjave koje dolaze od različitih političkih aktera ovdje u zemlji vezano za ekonomske reforme u zemlji. I to je svakako nešto o čemu je predsjednik Ivanić također govorio o tome danas. Nesumnjivo da svi imaju na umu potrebu za reformama. Naravno, vrag je uvijek u detaljima. Predložili smo, zajedno s međunarodnim finansijskim institucijama MMF-om, Svjetskom bankom i drugima, da se sastanemo s noim vlastima i razgovaramo na sastanku, za koji se nadamo da će se održati početkom maja. Značajan broj ključnih aktera u Bosni i Hercegovini je već u ovom trenutku na putu za Washington na godišnji sastanak MMF-a i Svjetske banke, zajedno sa svim svojim kolegama iz Europske unije i finansijskih institucija. Mislim da će već tamo biti neke diskusije nakon koje će, kao što sam rekao, uslijediti ovaj sastanak, brainstorming, ovdje u Bosni i Hercegovini u maju. Nadam se da će nakon toga će biti još nekoliko službenih objava vezano za formalni program. Ali moram raditi korak po korak. I opet želim naglasiti da, iako smo mi ovdje kako bi podržali i pomogli Bosni i Hercegovini, to su odluke koje mora doći iznutra, odnosno od vaših političkih lidera. Ne možemo ih mi donijeti umjesto vas.

Miloš Jokić, BHT1: Neki političari su u zadnje vrijeme javno upućivali pozive građanima na neplaćanje naknade za javne emitere. Dan kada će biti poznat status javnih emitira, odnosno 26. april, se približava. Kako EU može pomoći u rješavanju ovog problema? Da li je BiH potreban sistem javnih emitera?

Ambasador Wigemark: Ako mene pitate, mislim da svakoj zemlji treba dobar, javni RTV sistem. Mi, naravno, pratimo ovo pitanje uz određenu dozu, ako mogu dodati, zabrinutosti, u smislu potrebnih sredstava. Također smo primijetili istupe određenih političara i zastupnika u Parlamentu koji zapravo potiču ljude ne neplaćanje pretplate. Moram reći da to smatram prilično nevjerovatnim da se građane, porezne obveznike, potiče da ne plaćaju svoje obaveze. Snažno podržavamo i vjerujemo da svaka zemlja, pogotovu potencijalna buduća članica EU, treba čvrst i pouzdan javni RTV sistem, iz niza razloga. Naravno, privatni mediji, iz kojih možda dolaze neki od vas, su također važni, ali je javni RTV sistem ključan.

Zahvaljujem.