Ključni nalazi Izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine za 2011. godinu


Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine je dio Paketa proširenja iz 2011. godine, koji je Evropska komisija usvojila 12. oktobra. Zaključak izvještaja je da je ukupni tempo reformi bio vrlo ograničen. Postignuti su neki rezultati –  liberalizacija viznog režima za putovanje u područje Šengena odobrena je za građane Bosne i Hercegovine koji posjeduju biometrijske pasoše. U okviru utvrđenog okvira Procesa stabilizacije i pridruživanja, Bosna i Hercegovina je sa EU započela strukturni dijalog o pravosuđu. Međutim, nemogućnost postizanja političkog dogovora o formiranju vlasti na državnom nivou ometa napredak Bosne i Hercegovine u ključnim reformama koje su potrebne da bi se postigao daljnji napredak prema evropskim integracijama. Preostalo je da se Ustav uskladi s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a Zakon o državnoj pomoći treba da bude usvojen na državnom nivou. I dalje je neophodno da politički predstavnici steknu opšte razumijevanje sveukupnog smjera i budućnosti zemlje i njene institucionalne organizacije. Za proces pridruživanja Evropskoj uniji neophodne su funkcionalne institucije na svim nivoima i učinkovit mehanizam koordinacije o pitanjima vezanim za Evropsku uniju.


Politički kriteriji


Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen napredak na rješavanju političkih kriterija. Godinu dana nakon opštih izbora održanih 3. oktobra 2010. godine, proces uspostavljanja izvršne i zakonodavne vlasti se mora dovršiti uspostavljanjem vlasti na državnom nivou. Ovo veliko kašnjenje je ostavilo negativan uticaj na prijeko potrebne reforme u Bosni i Hercegovini. Vijeće ministara donijelo je odluku o formiranju nove radne grupe za usklađivanje Ustava sa presudom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Sejdić-Finci . Nedostatak vjerodostojnog procesa za usklađivanje Ustava s navedenom presudom ESLJP i dalje izaziva veliku zabrinutost. Zakon o državnoj pomoći na državnom nivou usvojen je od strane Vijeća ministara, ali se još uvijek očekuje usvajanje od strane Parlamentarne skupštine. Usvajanje Zakona o popisu na državnom nivou je i dalje od suštinske važnosti za ekonomsko-socijalni razvoj Bosne i Hercegovine.


Komplikovan proces donošenja odluka doprinio je odgađanju strukturalnih reformi i smanjenju sposobnosti zemlje da ostvari napredak prema EU integracijama. Neophodno je značajno jačanje mehanizama koordinacije između državnog nivoa i svih nivoa vlasti o pitanjima EU.


Provođenje strategije reforme javne uprave se nastavlja, ali je koordinacija između različitih uprava i dalje slaba. Procesu reforme javne uprave i institucijama nadležnim za njegovu realizaciju neophodna je politička podrška kako bi došlo do reformi. U funkciji je jedinstvena kancelarija Ombudsmana na državnom nivou, ali kadrovska i finansijska ograničenja koče njegovu efikasnost.


Postignut je mali napredak u pogledu vladavine prava. Imenovan je direktor i njegovi zamjenici na čelo Agencije za borbu protiv korupcije, ali Agencija još uvijek nije operativna. Korupcija je i dalje ozbiljan problem i prisutna je u mnogim sektorima. Saradnja s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, kao i procesuiranje ratnih zločina od strane Suda BiH je i dalje zadovoljavajuće. Neophodno je uložiti više napora kako bi se osigurala učinkovito provođenje strategije za reformu pravosudnog sektora i strategije za ratne zločine. Česti politički napadi na sudstvo i broj neriješenih slučajeva i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost.


Što se tiče ljudskih prava i zaštite manjina, uprkos određenom napretku u provođenju Strategije za Rome, romska manjina je i dalje suočena s vrlo teškim životnim uslovima i diskriminacijom. Politički pritisak na medije se nastavlja, kao i etnička pristrastnost. Slučajevi zastrašivanja novinara se takođe nastavljaju. Uprkos uspostavljanja koordinacionog tijela u Federaciji, broj podijeljenih škola (“dvije škole pod jednim krovom“) i jednonacionalnih škola su i dalje razlog za zabrinutost. Postignut je značajan napredak u pogledu procesa Sarajevske deklaracije o izbjeglicama i raseljenim licima. Nastavlja se saradnja između sudova i tužilaca iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.


Ekonomski kriteriji


Bosna i Hercegovina je ostvarila mali napredak prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji. Neophodni su značajni daljnji reformski napori kako bi se omogućilo da zemlja može dugoročno da podnese konkurentni pritisak i tržišne snage unutar Unije. Ekonomija Bosne i Hercegovine je donekle napredovala u 2011. godini, ali oporavak je još uvijek na niskom nivou i uglavnom vođen vanjskom potražnjom. Nezaposlenost je i dalje na vrlo visokom nivou.


Fiskalna situacija je donekle ublažena kao rezultat mjera fiskalnog prilagođavanja realizovanih u okviru programa Međunarodnog monetarnog fonda i povećanja prihoda. Međutim, srednjoročna fiskalna održivost je veoma otežana zbog neusvajanja Globalnog okvira za fiskalne politike u periodu 2011-2013. Predanost strukturalnim reformama i racionalna javna potrošnja je i dalje slaba i neujednačena u zemlji, a kvalitet javnih finansija je i dalje nizak. Uprkos nekim poboljšanjima, poslovno okruženje je i dalje pod uticajem administrativne neefikasnosti i slabe vladavine prava. Planirana privatizacija, restrukturiranje javnih preduzeća i liberalizacija mrežnih industrija nisu pokazali napredak. I dalje su neophodni značajni napori kako bi se postigao jedinstven ekonomski prostor.


EU regulativa


Postignut je određeni napredak u usklađivanju regulative, politika i kapaciteta zemlje s evropskim standardima u područjima kao što su sloboda kretanja roba, intelektualno vlasništvo, državna pomoć, istraživanja, kultura, transport i niz pitanja vezano za pravosuđe, slobodu i bezbjednost. U području energetike, postignut je određeni napredak u pogledu snabdjevanja električnom energijom u Brčko Distriktu i pokretanju sveobuhvatnog pregleda regulative iz oblasti električne energije.


Napredak je i dalje nezadovoljavajući u drugim oblastima, kao što je slobodno kretanje roba, lica i usluga, carine i porezi, carina i poreza, konkursi, javna nabavka, zapošljavanje i socijalne politike, obrazovanje, industrija i mala i srednja preduzeća, poljoprivreda i ribarstvo, sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni sektor, životna sredina i klimatske promjene, energetika, informacijsko društvo i mediji i statistika. Sveobuhvatna strategija o energetici treba biti usvojena i uspostavljeno državno preduzeće za prenos funkcionalno na teritoriji cijele države. Trajni napori u osjetljivim područjima kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala takođe su prioritet.


EU – BOSNA I HERCEGOVINA: KLJUČNI DATUMI
1999: EU predlaže novi Proces stabilizacije i pridruživanja za pet zemalja jugoistočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu. 
Juni 2000: Evropski savjet konstatuje da su sve zemlje u procesu stabilizacije i pridruživanja “potencijalni kandidati“ za članstvo u EU.
Juni 2003: Na Samitu u Solunu potvrđena je EU perspektiva za ove zemlje. 
Nov 2005: Zvanično su pokrenuti pregovori o SAA između EU i BiH.
Maj 2008: Pokretanje dijaloga o viznoj liberalizaciji.
Juni 2008: Potpis Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima. 
Maj 2010: Evropska komisija usvojila je prijedlog kojim se omogućava da građani Albanije i Bosne i Hercegovine putuje u zemlje Šengena bez kratkoročnih viza.
Decembar 2010: Vizna liberalizacija je odobrena za putovanje u područje Šengena građanima iz Bosne i Hercegovine koji posjeduju biometrijske pasoše



Više informacija dostupno na:
http://ec.europa.eu/enlargement/press_corner/key-documents/reports_oct_2011_en.htm

Europa.ba