Intervju: Valentin Inzko, specijalni predstavnik Evropske unije i visoki predstavnik u BiH: “Popis državne imovine neće uticati na dogovor o raspodjeli”

Glas srpske: Premijer RS Milorad Dodik kazao je da je nepotrebno “političko uplitanje” Kancelarije visokog predstavnika u proces popisa imovine u BiH. Dodik kaže da je OHR ranije nekoliko puta mijenjao stavove u vezi pitanja imovine i da je “sada jasno da je OHR u procesu popisa imovine stao na bošnjačku stranu i da je već odavno izgubio nepristrasnost”. Kako to komentarišete?


 


Valentin Inzko: Nema ovdje nikakve politike! Ovo je proces prikupljanja javnih podataka. Ne vidim zašto bi neko imao problema s tim. Pitanje raspodjele imovine je na dnevnom redu već godinama, a popis još nije ni započet. Ja nemam razloga da moj ured vrši popis imovine. No, od osnivanja radne grupe protekla su četiri  mjeseca i nismo se makli dalje od početka!


 


Pitanje državne imovine neophodno je riješiti jer je to jedan od uslova za zatvaranje OHR-a. Ako su nam poznati stavovi RS u vezi sa zatvaranjem OHR-a, onda ni uz najbolju volju ne mogu da shvatim zašto se RS sada protivi rješavanju tog pitanja. Još jednom ću ponoviti: ovdje nema politike, sam popis imovine je čisto tehničko pitanje, mi ćemo samo prikupiti podatke koji su javnosti svakako dostupni i sačiniti izvještaj. Taj ćemo izvještaj proslijediti Savjetu ministara i entitetskim vladama i onda je sve u njihovim rukama, oni su ti koji će se morati dogovoriti i odlučiti kako i na koji način će raspodijeliti imovinu, putem sporazuma između državne i entitetskih vlada. Inventar koji ce bit napravljen nece prejudicirati dogovor o razpodjeli drzavne imovine izmedju države, entiteta i Distrikta Brčko.


 


Imovina koja će biti obuhvaćena ovim popisom te datum od kojeg popis počinje, utvrđeni su jednoglasnom odlukom Savjeta ministara od 9. aprila 2009. godine. Dakle, ne vidim ni tu mjesta bilo kakvim spekulacijama o pristrasnosti i zakulisnim igrama! Pa u Savjetu ministara ne sjede ljudi iz OHR-a, već predstavnici konstitutivnih naroda BiH, dakle i Srba! A ova je odluka usvojena jednoglasno, dakle, neka vaši čitaoci sami zaključe koliko je OHR bio u poziciji da na to utiče!


 


Glas srpske: Predsjedavajući Komisije za državnu imovinu BiH Zvonimir Kutleša kazao je da je za proces popisa imovine u BiH potrebno oko četiri mjeseca, te da ni radna grupa OHR-a neće moći da završi taj posao u ranije određenom roku? Ima li OHR kapaciteta da obavi popis imovine do 30. septembra 2009. godine?


 


Valentin Inzko: U ovom trenutku, OHR je u procesu sastavljanja tima koji će vršiti popis imovine. U tom timu će biti i domaćih ljudi, ali i stranaca. Kada je u pitanju finansiranje tog tima, njega će finansirati Savjet za implementaciju mira. Mislim da se ovaj posao može uraditi za nekoliko nedjelja, ako se radi marljivo i intenzivno i vjerujem da može biti gotov prije novembarske sjednice Upravnog odbora PIC-a. Takođe, očekujem punu saradnju svih 48 zemljišno-knjižnih ureda u zemlji. Od te saradnje će svakako zavisiti i brzina obavljanja popisa. Ovdje govorimo o podacima koji već postoje, informacije su dostupne, samo ih treba prikupiti i od njih napraviti izvještaj.


 


Glas srpske: Postoji li mogućnost da entiteti u procesu raspodjele imovine u BiH ostanu bez imovine sa kojom su do sada raspolagali?


 


Valentin Inzko: Kao što sam već rekao, OHR će obaviti tehnički dio posla, popisati imovinu i izvještaj koji napravi proslijediti entitetskim vladama i Savjetu ministara. Tada su oni na redu, da postignu dogovor o podjeli imovine. Kako će se dogovoriti, zavisi od njih, ne od OHR-a.


 


Glas srpske: Kako komentarišete stavove predstavnika MUP-a RS da bi osnivanjem antikorupcionog tima BiH kao posebne policijske agencije koja bi jedina u zemlji bila zadužena za borbu protiv korupcije, policija Srpske u ovoj oblasti izgubila 34 nadležnosti koje joj pripadaju po Krivičnom zakonu RS? Kraj avgusta je rok do kojeg je trebao biti sačinjen prijedlog zakona za uspostavljanje tijela za borbu protiv korupcije na nivou BiH. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju?


 


Valentin Inzko: Trebamo prestati gubiti vrijeme na rasprave o nadležnostima, koje nažalost još uvijek dominiraju političkom scenom u BiH. Moramo se više fokusirati na sadržaj i na način na koji se efikasnije može rješavati problem korupcije. Nije nikakva tajna da je korupcija i dalje ogroman problem u BiH. Prema tome, postojeće institucionalno rješenje po kojem je nadležnost za ovo pitanje povjerena entitetskim institucijama nije osiguralo uspjeh u borbi protiv korupcije. Korupcija je kompleksan problem koji nije jednostavno riješiti i stoga su nam potrebne efikasne institucije koje će to rješavati,  a ne opširne političke debate o pitanju nadležnosti.


 


Osim toga, tu je problem koji se odnosi na liberalizaciju viznog režima. Jasno je da tokom procesa ukidanja viznog režima Bosna i Hercegovina mora uspostaviti instituciju za borbu protiv korupcije. Očekujem od bosanskohercegovačkih političara, uključujući i političare iz Republike Srpske, koji su pitanje liberalizacije viznog režima proglasili svojim prioritetom, da pokažu političku zrelost i izbjegnu nepotrebno politiziranje pitanja u vezi sa liberalizacijom viznog režima.


 


Glas srpske: Podržavate li dalji angažman međunarodnih sudija i tužilaca u pravosuđu BiH? Jesu li oni zaista potrebni pravosuđu BiH?


 


Valentin Inzko: Apsolutno podržavam njihov rad i njihov ostanak u Bosni i Hercegovini. To nije samo moje mišljenje, to je i mišljenje najviših pravosudnih institucija ove zemlje, Suda BiH te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. Isto mišljenje dijele i Upravni odbor PIC-a, predsjednik Haškog tribunala, te visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, Javier Solana. Stoga me veoma čudi da je Savjet ministara BiH odlučio ignorisati sve ove preporuke i ne produžiti mandat stranim sudijama i tužiocima koji rade na predmetima terorizma, organizovanog kriminala i korupcije u Sudu BiH i Tužilaštvu BiH.  Sve me to upućuje na zaključak da ova odluka nije donesena zbog onog što je najbolje za BiH, već zbog političkog pritiska.


 


Odluka Vijeća ministara će samo naštetiti interesima građana BiH jer je borba protiv korupcije već duže od deset godina jedan od dva najvažnija pitanja za biračko tijelo u BiH. To će takođe uticati na težnje BiH da se pridruži Evropskoj uniji, s obzirom da Evropska unija ima striktne uslove u oblasti borbe protiv kriminala i korupcije.


 


Mnogo je razloga zbog kojih strane sudije i tužioci treba da ostanu u BiH. I oni su izloženi raznim pritiscima, ali ti pritisci mnogo su jači kada su u pitanju domaće sudije i tužioci.


 


Takođe, odlaskom stranih sudija i tužilaca krajem ove godine, u skladu sa odlukom Savjeta ministara, doći ćemo u situaciju da se predmeti nagomilaju, da oni koji su u toku budu vraćeni na početak. Mislim da BiH sebi ne može i ne smije dozvoliti da izgubi toliko uloženog truda i napora.


 


Morate imati na umu i to da strane sudije i tužioci rade na ozbiljnim slučajevima, ovdje ne govorimo o krađi nekoliko kutija cigareta iz trafike, ovdje je zaista riječ o velikim slučajevima. Siguran sam da nijedan građanin BiH, ma gdje živio, i ma kojem narodu pripadao, nema ništa protiv toga da njegova zemlja zaista bude pravna država u kojoj će svako imati pravo na fer istragu i na brzo i fer suđenje.


 


Argumenti koje smo čuli u obrazloženju Savjeta ministara za donošenje ovakve odluke zaista, kako se kod vas kaže, ne piju vodu. Spomenuti su veliki troškovi prevoda za osobe  koje rade na predmetima terorizma, organizovanog kriminala i korupcije, no to nije ništa drugo nego dimna zavjesa. To jednostavno nije tačno: građani treba da znaju da niti jedna marka  Bosne i Hercegovine nije potrošena za te potrebe, to sve finansira međunarodna zajednica.


 


Ja bih volio od Savjeta ministara čuti zašto se već dvije godine zaredom, u budžetu za 2008. i 2009. godinu, niti jedna stavka nije predvidjela za obrazovanje i obučavanje domaćih kadrova koji bi trebalo da zamijene strane sudije i tužioce. To je, vrlo konkretno, bio zadatak Savjeta ministara, a nisu ga obavili.


 


Takođe, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bi, bez ikakvog dodatnog odlaganja trebala usvojiti neophodne amandmane na Zakon o sudu BiH te Zakon o Tužilaštvu BiH, u potpunosti uzimajući u obzir stavove prezentirane od strane domaćih pravnih institucija.


 


Glas srpske: Javnost, političari i institucije RS ogorčeni su činjenicom da, uprkos brojnim materijalnim dokazima i svjedocima, još nisu procesuirani odgovorni za zločine počinjene nad Srbima u predmetima “Dobrovoljačka ulica”, “Tuzlanska kolona”, “slučaj Atifa Dudakovića”. Kako to ocjenjujete?


 


Valentin Inzko: Svaki zločinac koji pobjegne licu pravde uvreda je za žrtve i njihove najbliže koji su preživjeli. Moj je stav da svi koji su počinili zločin za njega treba i da odgovaraju, nemam dilema bilo koje vrste u vezi s tim.


 

Europa.ba