Intervju: Valentin Inzko, specijalni predstavnik Evropske unije i visoki predstavnik u BiH: “Ustavna reforma nije moj lični prioritet”

Razgovarao: Nevenko Erić


 


SARAJEVO, 15. APRILA /SRNA/ – Međunarodni predstavnik u BiH Valentin Incko rekao je da ustavne promjene u BiH nisu njegov lični prioritet, ali da sa velikim interesovanjem prati sve što se dešava i da očekuje da se o tome dogovore sami političari u BiH.   


 


“Bilo bi mi drago da do toga dođe, ali vlastitim snagama, uz vlastite dogovore. Meni bi bilo najdraže da se o tome stranke same dogovore – prudska trojka, ili šestorka, ili sedmorka, i da to bude inkluzivan proces da više aktera bude uključeno, jer će se tako, prilikom glasanja u Parlamentarnoj skupštini BiH, lakše dobiti dvotrećinska većina” – istakao je Incko u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske (SRNA). 


 


On je naveo da ne bi davao savjete kako bi trebalo da se odvijaju te ustavne promjene i kako bi trebalo da budu završene, ali da bi one trebalo da dovedu do toga  da država bude efikasnija i funkcionalnija, i sa manje troškova.


 


Prema Inckovim riječima, jedan od prioriteta u ustavnim promjenama jeste usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.


 


Govoreći o ulozi međunarodne zajednice u ustavnim promjenama, Incko je naveo da uvijek ima više faktora koji na nešto utiču, da to nikad nije samo jedan.


 


“Prilikom tog procesa treba prihvatiti i u obzir uzeti sve pozitivne primjere iz evropske prakse i stavove relevantnih institucija – kao što je Venecijanska komisija” – preporučio je Incko.   


 


On ne želi da ulazi ni u spekulacije o teritorijalnoj organizaciji BiH, naglašavajući da bi najbolje bilo da se i o tom pitanju lideri sami dogovore.


 


“Ima više prijedloga, ali ne bih nijedan komentarisao. Bitno je da se svako osjeća lijepo i ugodno, da ima svoje toplo gnijezdo u kojem će se osjećati kao kod kuće. Tako bi političari trebalo da se dogovore” – poručio je Incko.


 


Prema njegovom mišljenju, sada je šansa da se pod ekonomskim pritiskom nešto promijeni u Ustavu BiH kako bi troškovi državne administracije bili jeftiniji.


 


Incko je istakao da je, kada je riječ o njegovim prioritetima, najbitnije da BiH sada hitno ispuni pet ciljeva i dva uslova kako bi se moglo razmišljati o tranziciji OHR-a u EUSR, te da su tu još provođenje Dejtonskog sporazuma, koji još nije u potpunosti implementiran, i približavanje BiH EU.


 


“Kad je riječ o ekonomiji, tu je šest područja – energetika, infrastruktura, informacijski sistemi, poljoprivreda, šumarstvo i turizam. Želim da cijela BiH bude jedno ogromno gradilište, da ljudi imaju posao – da zarađuju” – rekao je Incko i dodao da je potrebno da pravilno i na najbolji mogući način budu iskorištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija.


 


Kad je riječ o ukidanju viza za građane BiH, Incko je naglasio da će se lično zalagati da se to desi što prije, ali da se to sigurno neće desiti za vrijeme predsjedavanja Češke EU, a da ne garantuje i do kraja godine. 


 


“Tu postoji Mapa puta, u kojoj su 174 uslova, od kojih je 147 ispunjeno. Ostalo je još 27, što je relativno malo na ukupno 174. Od tih 27 devet je osjetljivih. Mislim da je moguće naći neki zajednički jezik da bude ispunjeno i tih devet, odnosno 27” – rekao je Incko, dodajući da su vlasti BiH na dobrom putu da to učine, jer su preduzele neke mjere – kao što su pripreme za štampanje biometrijskih pasoša.


 


Prema njegovom mišljenju, trebalo bi još poboljšati kontrolu na granicama zbog ilegalnih migranata.


 


On očekuje da će BiH od 1. januara postati nestalni član Savjeta bezbjednosti UN, sa OHR-om ili bez njega, i da su šanse za to veoma dobre.


 


“A o zatvaranju OHR-a odlučivaće Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BiH na sjednicama u junu ili oktobru” – najavio je Incko. 


 


Govoreći o bonskim ovlaštenjima, međunarodni predstavnik u BiH je naveo da bi trebalo razmisliti o tome da ona ponovo budu korištena ako bi došlo do teških povreda Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH. 


 


“Bonska ovlaštenja su uspostavljena da bi neke stvari u BiH bile ubrzane i spriječena blokada i neke stvari razriješene. To je korišteno neposredno po okončanju rata. Sada je situacija sasvim drugačija i fokus je malo drugačiji. Moj prethodnik Miroslav Lajčak koristio je bonska ovlaštenja 40 puta, a o tome se ne priča puno” – obajsnio je Incko. 


 


On smatra da SAD neće imenovati svog specijalnog izaslanika za Balkan i BiH, ali ako to i urade – blisko će sarađivati sa njim. 


 


“SAD nakon izbora temeljito razmatraju svoju politiku prema Balkanu i BiH. Državni sekretar za inostrane poslove Hilari Klinton veoma je zainteresovana za Balkan i BiH. U okviru temeljite analize vidim i njihov odnos prema mojoj nominaciji za visokog predstavnika koju su temeljito proučili i dali mi svoju podršku” – pojasnio je Incko. 


 


Govoreći o ekonomskoj situaciji u BiH, on je istakao da mu je veoma drago da čuje da RS ima suficit u buxetu i da ima rezervi i zaliha iz procesa privatizacije, i da mu je žao da u Federaciji BiH /FBiH/ nije tako.  


 


“Razgovarao sam sa predstavnicima vlasti FBiH o teškoj ekonomskoj situaciji u tome entitetu. Imam informacije da u FBiH nema dovoljno buxetskih sredstava da se pokriju svi troškovi – invalida, boraca itd. Najviše je bilo riječi o tome kako izaći iz te krize, posebno je razmatran rebalans buxeta, koji bi trebalo da bude usvojen do sredine maja. Razgovarano je i o tome kako bi efekti svjetske krize mogli da budu ublaženi i kako bolje iskoristiti kredite svjetskih finansijskih institucija” – naglasio je Incko. 


 


Prema njegovim riječima, i u OHR-u je napravljen plan štednje i borbe protiv globalne ekonomske krize, pa je tako i buxet smanjen.


           


Govoreći o radu svojih prethodnika, Incko je naglasio da se u vrijeme Karlosa Vestendorpa, kojem se možda i ne posvećuje toliko pažnje, dogodilo najviše stvari bitnih za BiH – zastava, himna, registarske tablice automobila itd. 


 


“Volfgang Petrič je mnogo učinio za konstitutivnost naroda na cijelom prostoru BiH i vladavinu prava, a najteže je bilo Karlu Biltu, jer je bio prvi visoki predstavnik, neposredno po okončanju rata” – rekao je Incko, dodajući da bi volio da se u budućnosti – o periodu kada je on bio visoki predstavnik – govori kao o vremenu kada je ekonomija BiH krenula naprijed i kada su ukinute vize za građane BiH.

Europa.ba