Zajednička izjava visokog predstavnika EU. Ketrin Ešton, i komesara za unutrašnje poslove EU, Sesilije Malstrom, povodom Svjetskog dana izbjeglica

Ketrin Ešton, visoki predstavnik Unije za inostrane poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednik Komisije, i Sesilija Malstrom, komesar za unutrašnje poslove, danas su dale sljedeću izjavu:


“Danas, na Svjetski dan izbjeglica, naše misli su, više nego ikada, sa milionima žena, djece i muškaraca širom svijeta koji su primorani da napuste svoju otadžbinu zbog rata, sukoba ili progona. To je i  dalje stvarnost našeg vremena. Naša obaveza je da štitimo progonjene, slabe i ugrožene. Sve države članice EU pristupile su Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama iz 1951. godine i obavezale se na njenu primjenu.U svijetu u kojem ljudi i dalje strahuju za svoj život zbog rase, vjere ili političkih uvjerenja, Evropa mora ostati dosljedna svojim načelima tako što će pokazati solidarnost sa izbjeglicama. Ponosni smo što mnogi Evropljani dijele uvjerenje da EU mora ponuditi zaštitu i azil svima kojima su potrebni. EU intenzivira napore da se usvoje zajednički propisi o azilu, kojima bi se garantovali visoki standardi zaštite i do kraja godine završilo jačanje Zajedničkog evropskog sistema za azil. Ovaj cilj je nadohvat ruke, pošto su razgovori sada u završnoj fazi. Isto tako, radi se na jačanju solidarnosti između država članica EU.


Na Ministarskoj konferenciji UNHCR-a za 2011. naglašen je značaj ukidanja apatridstva kao pojave. Pozdravljamo obaveze preuzete na Konferenciji i apostrofiramo odlučnost EU da intenzivira svoje napore na rješavanju ovog problema na globalnom nivou. 2011. godine, u Evropi je podneseno nešto više od 300.000 zahjteva za azil, što je više nego prethodne godine, ali i dalje manje od rekordnih 425.000 u 2001, što je oko 34% od ukupnog broja u svijetu. Međutim, suprotno uvriježenom vjerovanju, ostale zemlje (često najsiromašnije), a ne Evropa, imaju najveću izbjegličku populaciju u svijetu. Prošle godine, samo je Južna Afrika primila skoro 107.000 zahtjeva za azil, što je jedna desetina svih zahtjeva u svijetu. Što se tiče broja pojedinaca kojima je priznat status izbjeglice, oko četiri petine primile su zemlje u razvoju. Dakle, preseljenje izbjeglica treba da bude sastavni dio zajedničke politike EU za azil. Preseljenje nije samo spasilačka mjera, nego i važna humanitarna gesta solidarnosti EU sa zemljama koje su primile veliki broj izbjeglica. Pozdravljamo odluku Evropskog parlamenta i Savjeta da pokrenu zajednički evropski program preseljavanja za 2013. Program će obuhvatiti konkretne prioritete, gdje će se utvrditi državljanstvo izbjeglica i zemlje iz kojih preseljenje treba da se izvrši kao prioritet, a za koje postoje sredstva EU. Na listi za 2013. naći će se izbjeglice iz Konga, Iraka, Afganistana, Somalije, Burme i Eritreje. Veoma nas brine broj izbjeglica koje bježe od nasilja u Siriji. EU, u uskoj saradnji sa svojim partnerima, pruža značajnu humanitarnu i svaku drugu pomoć tim izbjeglicama, a pridaće težinu svim naporima kojima se obezbjeđuje zaštita žrtava ovog sukoba“.


Više informacija možete naći u Trećem godišnjem izvještaju o migracijama i azilu:


http://ec.europa.eu/homeaffairs/
doc_centre/immigration/docs/COM%202012%20250%20final%201_EN_ACT_part1_v5.pdf


Radni dokumenti stručnjaka Komisije uz izvještaj:


http://ec.europa.eu/homeaffairs/
doc_centre/immigration/docs/SWD%202012%20139%20final%201_EN_autre_document_travail_service_part1_v3.pdf


Izvještaj Eurobarometar: „Informisanost u unutrašnjim poslovima“


http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb_special_399_380_en.htm