VIJEĆE EVROPSKE UNIJE
ZAKLJUČCI VIJEĆA O PROŠIRENJU EU I PROCESU STABILIZACIJE I PRIDRUŽIVANJA
3210. sastanak Vijeća za OPĆE POSLOVE
Brisel, 11.12.2012. godine
Vijeće je usvojilo sljedeće zaključke:
„STRATEGIJA PROŠIRENJA
1.U skladu sa obnovljenim konsenzusom o proširenju koji je Evropsko vijeće postiglo 14-15.12.2006. godine, te zaključcima Vijeća od 5.12.2011., Vijeće pozdravlja saopštenje Evropske komisije od 10.10.2012. godine o Strategiji proširenja EU i glavnim izazovima u periodu 2012-2013, izvještaje o napretku za Tursku, Island, Crnu Goru, Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, kao i detaljan izvještaj o praćenju stanja spremnosti Hrvatske za članstvo u EU, te konstatuje Studiju izvodljivosti za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom* kao i zaključke i preporuke u tom smislu.
*Ovaj naziv ne prejudicira poziciju o statusu i skladu je sa UNSCR 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova.
2.Proširenje i dalje predstavlja jednu od ključnih politika djelovanja Evropske unije. U vrijeme kada se Evropska unija suočava sa velikim izazovima, proces proširenja nastavlja jačati mir, demokratiju i stabilnost u Evropi, te EU omogućava da se bolje pozicionira u odnosu na globalne izazove koji su pred njom i sljedi svoje strateške interese. Prospekt pridruživanja EU služi kao pokretač političkih i ekonomskih reformi, transformacije društava, konsolidovanja vladavine prava i stvaranja novih prilika za građane i poslovne subjekte u evropskim zemljama koji žele da postanu dijelom tog zajedničkog projekta nikada bliskije unije naroda Evrope zasnovane na zajedničkim vrijednostima. Pristupanje Hrvatske EU 1.07.2013. godine, po okončanju procedure ratifikacije, kao i otpočinjanje pregovora sa Crnom Gorom i dodjeljivanja kandidatskog statusa Srbiji jasno potvrđuju da, kad se ispune uslovi, EU ispoštuje ono što je obećala i nadalje jačaju proces pomirenja u regiji zapadnog Balkana demonstrirajući transformacijske i stabilizacijske efekte procesa proširenja od kojih koristi ima i EU i cjelokupna regija.
3.Vijeće se poziva na obnovljeni konsenzus o proširenju i još jednom potvrđuje značaj koherentne provedbe zasnovane na konsolidovanju preuzetih obaveza, pravičnoj i rigoroznoj uslovljenosti, unaprijeđenoj komunikaciji sa javnošću, u kombinaciji sa kapacitetom EU u svim njenim dimenzijama da integriše nove članice, s tim da se svaka zemlja procjenjuje prema vlastitim zaslugama. Vjerodostojna politika proširenja je ključna za očuvanje novog zamaha u
provedbi reformi u interesnim zemljama, kao i javne podrške daljem proširenju u državama članicama EU. Vijeće se i dalje snažno zalaže za nastavak procesa proširenja zasnovanog na ranije usaglašenim principima i zaključcima.
4.Jačanje vladavine prava i demokratskog upravljanja i dalje su ključni za približavanje zemalja uključenih u proces proširenja EU, a kasnije i za njihovo pruzimanje svih obaveza koje proizilaze iz članstva u EU. Vijeće sa zadovoljstvom konstatuje da je novi pristup pregovorima o pravosuđu i osnovnim pravima, odnosno pravdi, slobodi i sigurnosti zasnovan na iskustvima stečenim tokom ranijih pregovora o pridruživanju doveo do stavljanja pitanja koja se tiču vladavine prava, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, u središte EU politike proširenja. Ovaj novi pristup omogućava da se gore pomenuta pitanja rješavaju već u ranim stadijima procesa proširenja, te iznova naglašava potrebu za pokazivanjem da se na provedbi reformi, u cilju osiguravanja da iste budu održive i trajne, kontinuirano radi tokom cijelog procesa pregovora. Vijeće se prisjeća da su novim pristupom predviđene kako stimulacija i podrška zemljama kandidatkinjama tako i korektivne mjere, po potrebi. Potrebno je osigurati da se pregovori o različitim poglavljima odvijaju ravnomjerano. Vijeće pozdravlja primjenu novog pristupa već u okviru pregovora sa Crnom Gorom jer se time stvara temelj za buduće procese pregovora. Ono izražava svoje zadovoljstvo da je vladavina prava sada čvrsto pozicioniranja u srcu procesa pridruživanja. Vijeće također pozdravlja saradnju sa Europolom u ovoj oblasti, kao i bližu interakciju sa državama članicama EU, te namjeru Evropske komisije da ojača izradu ocjena i izvještaja prema Vijeću o stanju organizovanog kriminala u svakoj od zemalja zapadnog Balkana zasnovano na konkretnim podacima koje obezbjeđuje Europol.
5.Vijeće podsjeća da u nizu zemalja tzv. zone proširenja problemi koji utiču na slobodu izražavanja, uključujući miješanje politike u rad medija, i dalje uzrokuju zabrinutost, te poziva Evropsku komisiju da pomno prati dešavanja u ovoj oblasti. Vijeće pozdravlja namjeru Evropske komisije da ovim pitanjima da prioritet u procesu pridruživanja, što uključuje i upriličenje „Reci glasno!“ (engl. “Speak Up!”) konferencije za predstavnike medija i građanskog društva iz zemalja zapadnog Balkana i Turske u prvoj polovini 2013. godine. Vijeće podvlači značaj zaštite i obezbjeđivanja uslova da građani uživaju u čitavom nizu građanskih prava, uključujući prava osoba koje pripadaju manjinskim grupama i bez razlika po osnovi seksualne opredijeljenosti ili spolnog identiteta, kao što su pravo na slobodu okupljanja, izržavanja i udruživanja, te značaj promovisanja kulture tolerancije. Nadalje, aktivnosti u pravcu društvene i ekonomske uključenosti ugroženih kategorija, uključujući Rome, moraju biti nastavljene, naročito kroz EU okvir za državne strategije integrisanja Roma.
6.Zemlje uključene u proces proširenja također su na udaru globalne ekonomske i finansijske krize što je skrenulo pažnju na uzajamnu povezanost ekonomija pojedinih zemalja kako u tako i izvan EU. U tom smislu, Vijeće naglašava značaj snažnijeg oporavka ekonomije kao i opredijeljenost EU da nastavi pomagati ovim zemljama kroz savjete u smislu kreiranja politika djelovanja, ali i u vidu finansijske pomoći. Dalji napori na provođenju strukturnih reformi, fiskalne konsolidacije, te reformi u vezi sa EU, uključujući prihvatanje strategije „Evropa 2020“ trebali bi ubrzati ovaj oporavak i razvoj, te datim zemljama pomoći da se pripreme za nove procedure nadzora u Ekonomskoj i monetarnoj uniji. U svjetlu dalekosežnih promjena u smislu upravljanja ekonomijom u EU koje se trenutno uvode, te već uznapredovanog stepena ekonomske integrisanosti zemalja zone proširenja u EU, Evropska unija će nastaviti obavještavati i uključivati te zemlje u navedene promjene. Vijeće pozdravlja namjeru Evropske komisije da postepeno prilagođava nadzor nad ekonomijom u zemljama zone proširenja. Vijeće također pozdravlja i inicijativu Evropske komisije da Investicijski okvir za zapadni Balkan iskoristi kako bi pomogli pripremu i podržali investicije u tu regiju.
7.Vijeće ponavlja da regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi ostaju ključni dijelovi procesa proširenja. Oni doprinose prosperitetu, stabilnosti, pomirenju, te stvaranju atmosfere koja pogoduje rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i nasljeđa prošlosti. Vijeće podstiče sve interesne strane da sva pitanja koja su izvan nadležnosti EU i/ili ugovornih obaveza prema EU razrješavaju u konstruktivnom duhu, što je to prije moguće, uz uvažavanje sveukupnih interesa i vrijednosti EU.
8.Vijeće konstatuje tekuće aktivnosti u pogledu novog Instrumenta pretpristupne pomoći (engl. IPA) kroz koji će biti stvoren nov osnov za pružanje pretpristupne pomoći prema višegodišnjem finansijskom okviru za period 2014-2020. Ono se slaže sa nastojanjima Evropske komisije da ojačaju sponu između finansijske pomoći i političkih prioriteta za svaku od zemalja zone proširenja, uključujući snažnjenje demokratskih institucija i vladavine prava, dobrog upravljanja i veću usredsrijeđenosti na društveni i ekonomski razvoj. Vijeće vjeruje da bi ovaj novi instrument, između ostalog, trebao dovesti do povećanja fleksibilnosti i pojednostavljivanja procedura, uz osiguravanje vidljivosti, odgovornosti, te pune transparentnosti poduzetih aktivnosti, jačajući osjećaj vlasništva i dovodeći do boljih rezultata i učinaka. Uloga građanskog društva treba biti pojačana i u programima koje provode organi vlasti i kao direktnih korisnika pomoći EU.
[…]
Bosna i Hercegovina
50.Vijeće ponovo izražava svoju nepodijeljenu podršku evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao suverene i jedinstvene zemlje sa punim teritorijalnim integritetom. U tom cilju, Vijeće ponavlja svoje zaključke iz marta 2011. godine, kasnije zaključke Vijeća, kao i strategiju koja se njima postavlja.
51.Vijeće konstatuje da je na početku 2012. godine ostvaren određeni napredak u smislu formiranja Vijeća ministara na državnom nivou. Ono pozdravlja usvajanje dva ključna zakona u vezi sa EU – Zakona o sistemu državne pomoći i Zakona o popisu stanovništva, ali žali zbog činjenice da taj zamah nije održan, te izražava svoje razočarenje zbog usporavanja napretka po tzv. evropskom dnevnom redu i nastavka razorne retorike.
52.Vijeće pozdravlja pokretanje dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja između Evropske komisije i političkih predstavnika Bosne i Hercegovine 27.06.2012. godine. Ono žali zbog činjenice da rokovi iz junske Mape puta nisu ispoštovani. Vijeće i dalje izražava svoju zabrinutost zbog odsustva provedbe političkih dogovora.
53.Vijeće iznova naglašava da BiH, kao prioritet, treba da usaglasi svoj Ustav sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (presuda u predmetu Sejdić – Finci). Vjerodostojni napori u tom pogledu i dalje su potrebni da bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu.
54.Izvršenje presude u predmetu Sejdić-Finci i zadovoljavajuća evidencija ostvarenog u izvršavanju obaveza iz SSP-a /Privremenog sporazuma biće ključni elementi na osnovu kojih će EU razmatrati zahjev za članstvo kao kredibilan. Vijeće također ističe da uspostava djelotvornog mehanizma koordinacije za rad sa EU, kao i za potrebe učinkovitog korištenja pretpristupne pomoći EU, te obezbjeđivanje fiskalne održivosti ostaju ključni prioriteti. Provedba zakona o državnoj pomoći i popisu stanovništva moraju biti osigurane.
55.Vijeće ponavlja svoju podršku Struktuisanom dijalogu o sektoru pravde u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja i poziva sve relevantne predstavnike vlasti u Bosni i Hercegovini da se konstruktivno uključe u ovaj proces u cilju osiguravanja nezavisnog, odgovornog, kredibilnog, nepristrasnog i učinkovitog sistema pravosuđa u korist svih građana diljem zemlje.
56.Vijeće poziva nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini da bez daljih odgađanja poduzmu aktivnosti koje od njih iziskuje pridruživanje Hrvatske EU. Ono naročito urgira vlasti da ubrzaju usklađivanje zakonskih propisa koji uređuju oblasti sigurnosti hrane i veterinarstva, te unaprijede nadležne administrativne službe u skladu sa preporukama Evropske komisije kako bi BiH mogla nastaviti izvoz poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku nakon što Hrvatska postane članica EU.
57.Vijeće političke predvodnike Bosne i Hercegovine požuruje da intenziviraju napore na ispunjenju obaveza koje su preuzeli na sebe i ostvare rezultate za građane ove zemlje. U tom kontekstu, formiranje stabilnih vlasti na svim nivoima koje će se u svojim aktivnostima fokusirati na evropski dnevni red je prioritet. EU će nastaviti jačati svoju podršku procesu integrisanja BiH u EU. U tom smislu, Vijeće još jednom potvrđuje svoju punu podršku ojačanom prisustvu EU u samoj zemlji, uključujući uspostavu terenskih ureda i pojačanja u oblasti vladavine prava.
58.U kontekstu ukupne strategije EU za Bosnu i Hercegovinu, Vijeće očekuje nastavak razgovora sa međunarodnom zajednicom o rekonfiguraciji međunarodnog prisustva, uključujući smanjenje i eventualno premješanje OHR-a, na odgovarajućem forumu. U tom pogledu, konstatuje aktuelne razgovore o preklapanju zadataka OHR-a i EU. Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da ispuni preostale ciljeve i uslove za zatvaranje OHR-a“.
[…]
