Trilateralni dijalog – motivacija za Bosnu i Hercegovinu da nastavi s radom

Drugi krug trilateralnog dijaloga između BiH, Hrvatske i Evropske komisije završen je 15. februara u Briselu s ohrabrujućim vijestima za BiH i jasnim zahtjevom za djelovanjem kako bi se riješili brojni problemi.

Komesar za proširenje Štefan Fule je nakon sastanka rekao kako je Komisija predložila posebni tranzitni režim za izvoz iz Bosne i Hercegovine u treće zemlje preko luke Ploče. ”Zahvaljujući tom posebnom režimu velika većina izvoza i uvoza poljoprivrednih proizvoda životinjskog podrijetla nastavit će se i nakon ulaska Hrvatske. Taj će se režim primjenjivati od 1. jula 2013. godine dok Bosna i Hercegovina ne ispuni evropske standarde”, rekao je Fule.

Prolaz proizvoda biće moguć samo ukoliko ispunjavaju uslove kvaliteta i bezbjednosti koje propisuje Evropska unija. Ipak, ovo predstavlja samo kratkoročno rješenje. Najnovija dešavanja trebaju biti motivacija za Bosnu i Hercegovinu da nastavi s radom na poboljšanju kontrole na graničnim prelazima, ubrza usklađivanje domaćih propisa s propisima Evropske unije (EU) i poboljša kontrolu kvaliteta kao i bezbjednost hrane. U međuvremenu, efikasnost i brzina u preuzimanju evropskih standarda će doprinijeti da se proizvodi iz BiH što prije vrate na police trgovina u Hrvatskoj, ali i da što prije nađu svoje mjesto na tržištu u svim ostalim zemljama Evropske unije.

Predviđeno je da Bosna i Hercegovina i Hrvatska do kraja maja potpišu Sporazum o pograničnom saobraćaju, Sporazum o graničnim prelazima, te zajedničku izjavu o sporazumu Neum – Ploče.
Pitanje prelaska granice samo sa ličnom kartom BiH je jedno od pitanja na kojemu je obećan zajednički rad učesnika trilateralnog dijaloga a koje je, po riječima Ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatka Lagumdžije, još uvijek otvoreno. “BiH će učiniti sve kako bi zadržala privilegije koje je imala s Hrvatskom, nakon što ta zemlja 1. jula ove godine uđe u Evropsku uniju”, rekao je Lagumdžija. Zbog važnosti komunikacije i kretanja ljudi između BiH i Hrvatske, najavljeno je da će vlasti Hrvatske podnijeti zahtjev Savjetu Evropske unije da zatraži saglasnost zemalja članica Evropske unije za zadržavanje postojećeg režima prelaska granice sa ličnom kartom za građane BiH i Hrvatske.
Nadalje, pred BiH i Hrvatskom je zadatak da što prije završe poslove na izgradnji i adaptaciji graničnih prelaza Bijača i Gradiška kako bi oni bili u potpunosti funkcionalni na dan ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.

Šef delegacije EU u BiH, ambasador Peter Sorensen posjetio je mjesto izgradnje graničnog prelaza Bijača i gradilište podsekcije Bijača-Kravice 14. februara, gdje se sastao s predstavnicima JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar i Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. U obilasku gradilišta jednog od dva granična prelaza s inspekcijskom kontrolom, ambasadoru Sorensenu pridružili su se česki, Tomaš Sunjog, švedski Bose Hedberg i britanski ambasador Najdžel Kejsi, te zamjenik francuskog ambasadora Fransoa Leg. Ambasador Sorensen je istakao da: “Nema vremena za gubljenje kad je u pitanju završetak radova na prelazu Bijača kako bi prelaz bio spreman nakon ulaska Hrvatske u EU 1. jula ove godine” a predstavnici Autocesta FBiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH uvjerili su ambasadora da se ulažu maksimalni napori da sav posao bude završen na vrijeme.

Unutar BiH, vlasti i proizvođači treba da nastave s procesom uređenja i implementacije sistema kontrole proizvodnje hrane kako bi bio omogućen izvoz u EU. Na taj način, BiH će ispuniti sopstvene obaveze za pristupanje i doći će do ubrzanja puta BiH ka EU. Evropska unija će nastaviti tehničku i svaku drugu podršku Bosni i Hercegovini kako bi uskladila svoje propise sa acquis-em Evropske unije u oblasti bezbjednosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne kontrole. Do sada, Evropska unija se obavezala ili je već iskoristila 19 miliona eura vrijednu tehničku pomoć kao na primjer investicije u laboratorije za kontrolu hrane i poboljšane granične kontrole i kontrole zdravlja životinja. U naredne dvije godine je predviđeno još 8 miliona eura tehničke pomoći i investicija u upravljanja fitosanitarnim sektorom, sektorima zdravlja životinja i proizvoda od životinja (uključujući životinjski otpad) iz IPA 2012. Osim toga, EU TAIEX program je sproveo je niz kratkoročnih stručnih misije za rješavanje nedostataka u sistemu kontrole hrane i hrane za životinje, uključujući i misije o zakonodavstvu, inspekcija i pregleda potencijalnih EU-izvoz prehrambenih poslovnih objekata. Ove se misije nastavljaju se u prvoj polovini 2013. godine.

Rez – problemi koji onemogućavaju akreditovanje bh. proizvoda za zvoz u EU:

Promjene u zakonodavstvu u BiH su nužne, kako bi se uspostavio sistem koji bi omogućio vlastima da brzo i pouzdano otkriju, na primjer u slučaju otkrivanja virusa, gdje se u lancu od poljoprivredno-prehrambene proizvodnje pojavio nedostak. Tako se štiti zdravlje potrošača i u EU i u Bosni i Hercegovini. Takav sistem je uspostavljen u svim državama članicama EU i neophodan je s obzirom na uvoz takve robe u EU.

Na sastanku između BiH, Hrvatske i Europske komisije u decembru 2012. godine, Komisija je primjetila napredak postignut u usklađivanju zakonodavstva vezanog za sigurnost hrane, veterinarskom i fitosanitarnom području, ali i ohrabrilo vlasti Bosne i Hercegovine da se dovrše svoj posao.

Da bi se postigao konkretan napredak u sektoru za hranu i veterinarskom sektoru, Zakon o hrani i Zakona o veterinarstvu sada se moraju revidirati. Radna grupa za reviziju Zakona o veterinarstvu i sigurnosti hrane je uspostavljena i planira dovršiti nove nacrte zakona u narednih nekoliko mjeseci. Završetak ovog posla mora biti propraćen procesom implementacije na entitetskim nivoima jer je primarna odgovornost za provođenje kontrole na entitetima. Proces implementacije uključuje prilagođavanje entitetskih zakona sa Zakonima i Higijenskim paketom na nivou Bosne i Hercegovine kao i potreban nivo obrazovanja i obuke nadležnih tijela.

Na osnovu plana praćenja rezidua (ostataka veterinarstva) koji je BiH predložila za 2011. i 2012. godinu, Evropska komisija dodala je med na listu proizvoda za koje je dozvoljen izvoz u EU, te će od marta 2013.g. početi izvoz ovih proizvoda iz BiH u EU.

Izvoz krompira u EU može se očekivati početkom 2014. godine, jer je BiH podnijela zahtjev za odobrenje izvoza ove namirnice.

Europa.ba