Širenje građanske svijesti na Mediteranu

Zajednički autorski tekst predsjednika Europskog parlamenta, Martina Schulza, i predsjednika Euro-mediteranske zaklade Anna Lindh za dijalog među kulturama, Andréa Azoulaya

Mediteran je razapet između obnove i krize. Nova politička, socijalna i kulturna stvarnost prolazi kroz porođajne muke. I na sjeveru i na jugu vlada očit osjećaj iščekivanja i neizvjesnosti, ali nema jasnoga puta kojim treba ići.

Dužnička kriza u Europi potresla je građane, politiku i institucije, a njezin je rezultat sve veća nezaposlenost kojom su posebno pogođeni mladi. Politička cijena toga odražava se u sve jačem osjećaju nemoći, sve većem nepovjerenju prema političarima i zabrinjavajućem porastu netolerancije prema osobama drugačijih uvjerenja ili druge nacionalnosti.

Rušenjem prijašnjih autoritarnih režima duž južnih i istočnih obala Sredozemnog mora nastala je arena puna izazova, u kojoj konkurenti nastoje ostvariti inkluzivnu političku tranziciju. U međuvremenu i dalje postoji nepodnošljiva izraelsko-palestinska dilema koja je samo zasjenjena tragedijom 80 000 poginulih u Siriji.

Nužan je nov mediteranski poticaj koji će se temeljiti na zajedničkom prostoru i vrijednostima. Prilike za to postoje, kao i politička i gospodarska osnova. No postoji li politička volja?

Od 4. do 7. travnja u Marseilleu, europskoj prijestolnici kulture 2013., održat će se Mediteranski forum Anna Lindh u kojemu će sudjelovati više od 1 000 organizacija i institucija civilnog društva iz 42 zemlje Unije za Mediteran.

U Marseilleu će se 6. i 7. travnja na temelju rezultata rada Foruma održati i prvi sastanak na vrhu predsjednika parlamenata država članica Unije za Mediteran. U tom će skupu sudjelovati oko 40 predsjednika parlamenata država članica EU-a i mediteranskih zemalja. Bit će to povijesni trenutak, prvi politički skup Unije za Mediteran na visokoj razini od samita održanog u Parizu 2008.

Ciljevi su jasni: euro-mediteranska suradnja temelji se na tri stupa – novcu, mobilnosti i tržištima pa bi se tako i politički dijalog trebao temeljiti na tri stupa – građanima, parlamentima i sudjelovanju. Uspješno ponovno pokretanje euro-mediteranskog dijaloga mora biti usredotočeno na mobilizaciju civilnog društva, odnosno građana Mediterana.

Nedavna anketa o međukulturnim trendovima, koju su proveli Zaklada Anna Lindh i tvrtka Gallup, pokazala je da su građani koji žive oko zajedničkog mora sve više zainteresirani za politiku, gospodarstvo i kulturu svojih susjeda. Ta anketa, koja je zapravo prvo ispitivanje javnog mnijenja u okviru euro-mediteranskih odnosa provedeno nakon pobuna u sjevernoj Africi, također pokazuje da građani obiju mediteranskih obala smatraju da će Arapsko buđenje imati pozitivan učinak na euro-mediteranske odnose.

No i bez anketa masovna mobilizacija na obje strane Mediterana pokazuje da građani neće prihvatiti situaciju u kojoj bi u upravljanju svojim zemljama bili potisnuti u stranu. Rušenje ukorijenjenih režima u sjevernoj Africi poljuljalo je uobičajene pretpostavke koje je svijet imao o arapskim društvima.

Vrijednosti su možda zajedničke, no i problemi su jednaki i treba ih jasno prepoznati. Gospodarska nestabilnost, socijalna nejednakost, nezaposlenost mladih i uništavanje okoliša utječu na sve nas i moraju se rješavati kao zajednička pitanja. Nastojanja da se obnove narušena društva i osnuju nove demokracije moraju se usredotočiti na ta pitanja te na zajedničke konkretne projekte.

Nakon događaja koji su potresli društvo u toj regiji jedno je jasno: državne strukture i drugi tradicionalni izvori vlasti u zajednici trebaju se ponovno baviti građanima i raditi za njih. Mora postojati istinsko partnerstvo koje podrazumijeva zajedničku odgovornost i zajednicu interesa. Sustavi vlasti koji samo potiču stari sustav neće funkcionirati.

U situaciji u kojoj su na međunarodnoj razini gospodarski i materijalni resursi sve oskudniji javnost mora snositi veliku odgovornost za odabrane prioritete. Potencijal obilne mladenačke energije i dinamičnosti te regije, uz njezin poduzetnički i inovativni duh, neizmjeran je. Moramo se posvetiti rješavanju problema koji su potkopali prijašnje pokušaje stvaranja unije za narode Mediterana. Rješenja koja se primjenjuju od vrha prema dnu neće biti uspješna. Mediteransko partnerstvo mora biti za građane, od građana i građanima.

Europa.ba