Svaka zemlja koja je sebi za cilj postavila članstvo u EU treba biti spremna na put obilježen nizom reformskih procesa u različitim oblastima, pa tako i neizostavno u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uz IPA komponentu namijenjenu za ruralni razvoj zemalja kandidata i potencijalnih kandidata pod nazivom Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD), EU ovim zemljama pruža priliku da unaprijede ovu oblast i dovedu je na nivo evropskih standarda. Nažalost, Bosna i Hercegovina do sada nije ostvarila potrebni napredak u pripremama za IPARD.

Da li je BiH zaista predana unaprjeđenju ruralnog razvoja nakon što je prolongirala priliku da se dugoročno ojačaju kapaciteti ovog sektora korištenjem 5 miliona eura EU sredstava namijenjenih u ovu svrhu? Naime, zbog nedostatka priprema u sklopu dva projekta u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja (koji su imali za cilj pripremiti strukturu za eventualne isplate bespovratne pomoći poljoprivrednicima u BiH), EU je bila primorana suspendovati ova sredstva.

Usvajanje državne strategije ruralnog razvoja – također još nije postignuto, što znači da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja koje imaju ogroman potencijal u ovoj oblasti a da nema državnu strategiju. U septembru nadzorni odbor za provedbu IPA-e između EU i BiH će razmotriti da li će ovi projekti biti ukinuti.

1 milion eura iz IPA 2012 planirani za poljoprivredu je također pod mogućim rizikom. Sve skupa, administrativni kapaciteti i kanali za koordinaciju na državnom i entitetskom nivou su slabi, a koordinacija politika i aktivnosti u oblasti ruralnog razvoja, uključujući i mjere podrške su generalno nedovoljni.

Ukoliko se ova prethodno navedena dva projekta ukinu, BiH je također na putu da izgubi mogućnost ostvarenja koristi od nekoliko desetina miliona eura namijenjenih poljoprivredi iz novog IPA instrumenta -IPA II- za period 2014-2020 i umanji razvijanje i napredovanje poljoprivrednicima u BiH.

Sve ovo bi se moglo izbjeći postizanjem političkog dogovora oko uspostave struktura za sprovedbu IPARD-a i usvajanjem strateškog plana ruralnog razvoja za cijelu zemlju.

Od velikog značaja je ruralni razvoj za BiH – 60% njenog stanovništva je naseljeno u ruralnim područjima. Mali entitetski budžeti, te nedjelotvorna administracija i neefikasne kreditne šeme za poljoprivredu onemogućavaju da ovaj sektor poveća svoju produktivnost i konkurentnost. Učešće civilnog društva u ovoj oblasti je također jako slabo.

Postizanje ciljeva počet će od trenutka kada svi akteri u BiH poduzmu zajedničke akcije u cilju ispunjavanja svojih obveza.