Zajednička izjava u povodu Svjetskog dana izbjeglica
visoke predstavnice EU/dopredsjednice Catherine Ashton, komesara za unutrašnje poslove Cecilie Malmström, komesara za razvoj Andrisa Piebalgsa i komesara za međunarodnu saradnju, humanitarnu pomoć i krizno djelovanje Kristaline Georgieve
„Danas je Svjetski dan izbjeglica: dan kada međunarodna zajednica postaje sve zabrinutija jer broj raseljenih lica diljem svijeta raste do novih dramatičnih visina. Možemo tačno izbrojati koliko je izbjeglica – 46 miliona prema podacima Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice – ali ne možemo numerički izraziti ljudsku patnju, podijeljene porodice, uništena djetinjstva i živote koji prate bijeg od rata i drugih katastrofa.
Mi u Evropi imamo i poseban razlog da razmišljamo o izbjeglicama i raseljenim licima sada kada je rat na našem pragu doveo do raseljavanja preko šest miliona Sirijaca od kojih su 1,6 miliona izbjeglice. Uz napore na političkom frontu, EU pruža i humanitarnu i druge oblike pomoći Sirijcima pogođenim konfliktom, kako onima koji su i dalje u Siriji, tako i onima koji su pobjegli iz zemlje. Svjesni sve većeg pritiska na zajednice u Libanu, Jordanu i Turskoj koje su ih prihvatile, nastojimo iznači načina da i njima pomognemo da se nose sa prilivom izbjeglica. Zemlje članice EU i Evropska komisija su do danas izdvojile 840 miliona eura pomoći, a EU je nedavno najavila da će dodijeliti i dodatni paket od 400 miliona eura za pomoć Sirijcima.
Dalji pokazatelj trajnog zalaganja Evrope za pomać izbjeglicama je i činjenica da je EU danas usaglasila posljednji element Zajedničkog evropskog azilantskog sistema koji predstavlja kulminaciju višegodišnjeg rada na osiguravanju boljeg i humanijeg tretmana onih koji traže zaštitu.
On će onima koji traže zaštitu obezbijediti bolji pristup azilantskim procedurama, dovesti do pravednijih, bržih i kvalitetnijih odluka u vezi sa azilom, osigurati da osobe koje se plaše nekog oblika gonjenja ne budu vraćene tamo gdje će biti u opasnosti i garantovati dostojanstvene i pristojne uslove za one koji traže utočište u EU.
Zajednički sistem će okončati izražene razlike u ishodima u pogledu podnešenih molbi za sticanje azila u raznim dijelovima EU. On će unaprijediti materijalne uslove za prijem tražilaca azila i obezbijediti da im se dodjeljuju jednaka proceduralna prava. Ovim mjerama će se u velikoj mjeri povećati kredibilitet i učinkovitost evropskog azilantskog sistema.
Naši novi zakoni uvode garancije za najranjivije kategorije, naročito maloljetna lica i žrtve torture, a sada se i konkretno prepoznaje da zemlje članice EU trebaju poduzeti korake kako bi izbjegle pritvaranje tražilaca azila.
Nadalje, za sve one kojima zahtjev za dodjelu azila bude odobren i koji, prema tome, steknu međunarodnu zaštitu nova pravila usklađuju koristi koje taj status donosi, naročito kada je riječ o pravu na boravak i lakši pristup zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti.
Ove promjene se sada moraju provesti na području cijele Evropske unije kako bi se osigurala primjena zajedničkih standarda u praksi.
Evropska unija je unija izgrađena na određenim vrijednostima, a najdragocjenija od njih je solidarisanje s onima koji su imali manje sreće i koji trebaju našu pomoć da prežive i da žive dostojanstveno. Iz tog razloga, EU nastavlja predvoditi međunarodnu zajednicu u pomaganju raseljenim licima diljem svijeta i prihvatanju onih koji traže pribježište od progona i konflikata. Tražiocima azila koji imaju pravo na zaštitu trebalo bi ponuditi prospekt pristojnog života i priliku da doprinesu našim društvima. Ubijeđeni smo da će naša zajednička evropska azilantska politika koja je upravo usaglašena pomoći da se ta ambicija pretvori u stvarnost.“
