Evropski parlament poziva na izradu mape puta sa ciljem zaštite osnovnih prava pripadnika seksualnih manjina (LGBTI)

EU treba da izradi mapu puta sa ciljem zaštite osnovnih prava pripadnika seksualnih manjina (LGBTI), kaže se u rezoluciji koju je u utorak usvojio Evropski parlament. U LBGTI istraživanju iz 2013, Agencija EU za osnovna prava utvrdila je da 47% pripadnika seksualnih manjina smatra da je izloženo diskriminaciji ili uznemiravanju, dok je 26% bilo predmet fizičkog napada ili prijetnje nasiljem u proteklih pet godina.

“Homofobija se više ne smije tolerisati u Evropi. Mi, pripadnici seksualnih manjina, predugo smo živjeli u strahu. Strah da se držite za ruke na ulici, strah da će vas nazivati pogrdnim imenima, strah  da će vas izbaciti iz doma, škole ili sa posla. U mom izvještaju se kaže da EU mora reagovati na to tako da i mi možemo da uživamo prava garantovana svima u EU”, rekla je izvjestilac Ulrike Lunacek (Greens/EFA, AT).

U rezoluciji Parlamenta, koja je donesena sa 394 glasa za, 176 glasova protiv i 72 uzdržana glasa, sa velikim žaljenjem se konstatuje da osnovna prava pripadnika seksualnih manjina nisu uvijek podržana u EU. Pozivaju se Evropska komisija, države članice EU i agencije EU da zajednički rade na mapi puta sa ciljem zaštite njihovih osnovnih prava, slično postojećim strategijama EU za borbu protiv diskcriminacije po osnovu pripadnosti polu, invalidnosti ili naciji.

Članovi EP iznijeli su nekoliko tema i ciljeva koje treba rješavati u okviru mape puta EU, u oblastima kao što su zapošljavanje, školstvo, zdravstvo, dobra i usluge, porodica i sloboda kretanja, sloboda izražavanja, krivična djela iz mržnje, azil, spoljni odnosi, itd. U rezoluciji se jasno kaže da ova sveobuhvatna politika mora poštovati nadležnosti država članica.

Krivična djela iz mrženje
Postojeću okvirnu odluku EU o borbi protiv određenih oblika i izražavanja rasizma i ksenofobije putem krivičnog zakona treba revidirati tako da obuhvati krivična djela iz predrasude i podsticanje na mržnju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, smatraju članovi EP.
 
Porodica i sloboda kretanja
Komisija treba da izradi smjernice sa ciljem da obezbijedi da se direktive o pravu građana EU i članova njihove porodice na slobodno kretanje i stanovanje na teritoriji država članica i pravu na spajanje porodica “primjenjuju tako da se poštuju svi oblici porodice koja je kao takva priznata u nacionalnom pravu država članica”.
 
Politike borbe protiv nasilja
U oblasti školstva, Komisija treba da promoviše ravnopravnost i zabranu diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta putem omladinskih i edukativnih programa, kaže se u tekstu. Takođe treba da omogući razmjenu dobrih modela rada u formalnom obrazovanju između država članica, uključujući nastavni materijal, politiku borbe protiv nasilja i diskriminacije, na neobavezujući način.
 
Transrodne osobe
Članovi EP smatraju da države članice treba da “uvedu ili revidiraju zakonske postupke priznavanja rodne pripadnosti kako bi u potpunosti poštovale prava transrodnih lica na dignitet i tjelesni integritet”, npr. da se isključi bilo kakav zahtjev da se podvrgnu sterilizaciji. Dodaju da Komisija treba da nastavi da radi sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom na tome da se transrodne osobe prestanu smatrati mentalno bolesnim.

Europa.ba