Govor Kemala Kozarića, guvernera Centralne banke BiH, na pratećem seminaru Foruma za prosperitet i zapošljavanje u Banjluci

Poštovana ambasadorice Lilloe, poštovani gospodine Daviddi,

Poštovani učesnici, gosti, dame i gospodo,

Imam veliko zadovoljstvo biti ovdje s vama danas u Banjoj Luci. Današnji skup predstavlja nastavak događaja koji je počeo u Sarajevu u maju ove godine. Ovaj put, ja sam ovdje s vama u malo promijenjenoj ulozi, jer je Centralna banka Bosne i Hercegovine prihvatila da bude suorganizator ove manifestacije nakon događaja u Sarajevu.

Mi u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine smo svjesni da nezaposlenost u Bosni i Hercegovini predstavlja izuzetno bitno pitanje za sve nivoe vlasti. Stoga se iskreno nadamo da će oktobarski izbori rezultirati stvaranjem stabilnih koalicija na svim nivoima, koje će kao prioritet u svojim programima imati ekonomske reforme i stvaranje novih radnih mjesta.

Ovaj događaj, također, jasno pokazuje novu orijentaciju predstavnika Europske komisije, budući da je pomak fokusa sa političkih na ekonomska pitanja više nego očigledan, što je dobrodošla stvar u situaciji u kojoj se trenutno nalazimo.

Mi smo preuzeli ulogu koorganizatora prepoznajući važnost teme i imajući u vidu da je ovo vrijeme kada trpimo posljedice nedavne prirodne katastrofe koja je našu ionako krhku ekonomiju oborila na još niži nivo.

Ja ću ponoviti da je naš trenutni podaci o nezaposlenosti iznosi 27, 5%, ali ovi podaci će se vjerojatno dodatno pogoršati kada dobijemo preciznije podatke o broju firmi i radnih mjesta koja su nestala u poplavama. Moramo djelovati brzo i ubrzati reforme u svim sektorima, pored napora da pružimo pomoć onima kojima je potrebna.

Brojke vezane za nezaposlenost postaju još gore ako pogledamo statistiku nezaposlenosti mladih koja je dostigla 60%, što znači da tek svaka treća mlada osoba zapravo radi. To je dovelo do opšteg osjećaja beznađa i želje za napuštanjem zemlje i pronalaženja sreće negdje drugdje. Buduće politike moraju uključivati poticaje za zapošljavanje mladih.

Moramo iskoristiti priliku tokom sutrašnje donatorske konferencije koja će biti održana u Briselu kako bi privukli pomoć koja će pomoći oporavku biznisa i pomoći ljudima da dobiju posao. Sada nam trebaju konkretna djela.

Zbog svega što sam naveo, jako mi je drago da je događaj iz Sarajevo dobio svoj nastavak u obliku današnjeg događaja koji je više tehničke prirode, jer moramo biti u mogućnosti da pretočimo zaključke u konkretne prijedloge ukoliko želimo da se krene naprijed. Ti prijedlozi, na kraju, trebaju rezultirati politikama i mjerama koje će identificirati aktere i strogo postavljene rokove. Samo na taj način možemo osigurati da će riječi postati konkretne akcije i politike.

Kada pogledamo zaključke iz prethodnih događaja, politike se ugrubo mogu grupisati u dvije glavne kategorije: upravljanje našim poslovnim okruženjem i upravljanjem ljudskim kapitalom u državi.

Poštovane dame i gospodo,

Poslovno okruženje je tema koja je analizirana mnogo puta. Proces registracije u zemlji traje 35 dana i zahtijeva 11 postupaka u Federaciji BiH, a Republika Srpska je odnedavno ostvarila značajan napredak.

1. Nema razloga da se zadržavaju nepotrebne procedure i potrebno je učiniti sve da se proces registracije smanji na razuman rok, dva ili tri dana.

2. Moramo smanjiti poreze i teret socijalnih davanja kojima se poslodavci terete. U zavisnosti kojem entitetu gledate, nivo davanja je trenutno blizu 60 do 70 posto. Ovo smanjenje bi značajno uticati na smanjenje sive ekonomije koja se trenutno procjenjuje se kao jedna trećina cijele poslovne aktivnosti u zemlji.

3. Moramo pronaći način za reduciranje državne potrošnje, a u isto vrijeme pokušati da ga načinimo maksimalno efikasnim.

4. Moramo stvoriti stabilnu vezu između obrazovnog sistema i potreba tržišta. Ovo će značajno uticati na smanjenje nezaposlenosti među mladima.

5. Moramo, uz reforme poslovnog okruženja, pokrenuti analize svih elemenata koji utiču na ekonomske trendove u našoj zemlji, uključujući i analizu naše spoljne trgovine i potražnje naših glavnih trgovinskih partnera, a sve to s krajnjim ciljem identifikacije konkurentskih prednosti – perspektivnih industrija koje mogu pronaći tržišta, privući investitore i otvarati nova radna mjesta.

Kako bi sve ovo bilo moguće, potrebna nam je stabilna vlada na svim nivoima, sa jasnim ekonomskim programima i sa ekonomijom kao prioritetom broj jedan sa fokusom na stvaranje radnih mjesta.

Da bi ovo u jednostavne riječi, potrebna nam je politička stabilnost na svim nivoima i jasan status zemlje kandidata za članstvo u EU što je prije moguće.

Nadam se da ćemo u današnjem sesijama identificirati:
 
• Procese i aktivnosti koje se trebaju poduzeti za rješavanje identifikovanih problema,
• Pravni okvir koji se mora unaprijediti,
• Precizne rokove
• Lokalne institucije odgovorne za provedbu ovih aktivnosti, kao i institucije međunarodne zajednice koje su spremne pomoći.

Današnji događaj je napravljen od tri sesije. Oni se nazivaju
• “Investicije i poslovanje”,
• “Porezi, naknade i javna potrošnja”, i
• “Tržište rada i širenje poduzetništva”.

Ove sesije su pažljivo kreirane u pokušaju da se pokriju svi aspekti koji utiču na poslovnu klimu i zapošljavanje.

Na kraju želim da se zahvalim svim učesnicima i govornicima koji nam pomažu u procesu identifikacije potrebnih reformi i koracima koje treba poduzeti.

Također želim da se zahvalim misiji Evropske komisije u Bosni i Hercegovini i Norveškoj ambasadi za njihovu vrlo aktivnu ulogu u organizaciji ovog događaja. Svi vi koji su prihvatili naš poziv su pozvani da uzmu aktivno učešće na svakoj sesiji.

Na kraju, želim učesnicima sesija plodonosnu diskusiju, a našim gostima ugodan boravak u Banja Luci.

Europa.ba