U 2014. godini, Evropska unija u BiH predstavila je “Sporazum za rast i zapošljavanje”, koji uključuje niz preporuka za vlasti u BiH. Po Vašem mišljenju, koja je najvažnija ekonomska reforma koju Bosna i Hercegovina treba poduzeti?

Goran Emkić,  Tuzla

BiH ekonomija zahtijeva velike reforme da bi postalo konkurentna na međunarodnom tržištu. Po mom mišljenju, trebali bismo fokusirati javne intervencije na domaću proizvodnju. Na primjer, uvođenjem poreznih poticaja za sve domaće proizvode. To bi se moglo dodatno pojačati destimulirajem uvoznika. Druga važna mjera mogla bi biti otpisivanje prijeratnog duga i jačanje poticaja za poduzetnike početnike.

Tvrtko Milović,  Kiseljak

Paradoksalno je da Bosna i Hercegovina ima skoro najvišu stopu nezaposlenosti u Evropskoj uniji, i nesrazmjerno skupu radnu snagu. Reforma koja bi promijenila ovu nelogičnost, i samim tim privukla značajne strane investicije u BiH prije svega bi se odnosila na reformu radnog zakonodavstva čiji bi osnovni efekt trebao biti smanjenje cijene rada za poslodavca. Prvo što treba jeste umanjiti fiskalne, a posebno parafiskalne namete koji podižu cijenu bh. radnika iznad granice konkurentnosti. Visina cijene rada radnika za poslodavce destimulira zapošljavanje, ili prisiljava na zapošljavanje na crno. U sklopu reforme radnog zakonodavstva treba ukinuti i odrednice koje otežavaju poslodavcu raskide ugovora kako bi se poslodavac lakše rješavao loših radnika i odlučivao na zapošljavanje boljih radnika. Trenutna situacija jeste da su najbolji radnici potplaćeni ili nezaposleni, dok su loši radnici preskupo plaćeni ili ostaju na radnim mjestima s kojih bi trebali biti otpušteni. To je razlog zašto strani investitori bježe od BiH prije nego i krenu u realizaciju investicija. Ova reforma nema posebnih političkih prepreka, i u interesu je poslodavca i svakog dobrog radnika. Bosna i Hercegovina mora postati zemlja poželjna za dobre radnike, i stvoriti okruženje koje će motivirati slabe radnike.

Amer Bahtijar, Mostar

Najvažnija ekonomska reforma koja je potrebna je stvaranje ekonomske discipline, tj. naplaćivanje poreza, taksi i sl. Za ovu reformu nužni preduslov je sistemski obračun sa korupcijom. Sigurno je da godišnje stotine miliona eura ostane u privatnim džepovima, kao i džepovima onih koji su podmićeni da ne bi vršili poreske inspekcije. Problem je prenaglašen pravnim sistemom koji ne sankcioniše utajivače poreza. Tako vidimo da poreska disciplina ovisi o borbi protiv korupcije. Postoje indicije o korupciji na najvišim nivoima vlasti o čemu ovih dana svijedoči i bivši direktor uprave za indirektno oporezivanje. Adekvatna naplata poreza donijela bi više stotina miliona eura u državnu kasu. Ovim bi država konačno došla u poziciju da krene u proces ekonomske stabilizacije i razvoja.